Tea Tovarović Ronioci rade u opasnom okruženju pa je razvoj tehnologija koje mogu povećati sigurnost ronioca iznimno važan. Jedna takva tehnologija je DiverNet, mreža inercijskih senzora koja se postavlja po tijelu ronioca u svrhu trodimenzionalne rekonstrukcije poze ronioca tijekom zarona. U sklopu ovog diplomskog rada razvijena su dva algoritma koja prema mjerenjima dobivenima iz DiverNet-a određuju u kojoj se pozi nalazi ronilac. Na taj se način doprinosi boljoj komunikaciji ronioca i površinske...
Marin Hrkec U ovom diplomskom radu opisuje se kako radi jednostavan sustav animacije čovjeka. Opisane su pomoćne strukture podataka pri izradi sustava animacije i procesi koji se odvijaju tijekom prikazivanja animacije. Opisan je postupak VIBE za prepoznavanje poze čovjeka iz videozapisa. Objašnjen je postupak učenja sustava VIBE i prikazani su rezultati tog sustava. Rezultat rada je funkcionalan sustav animacije izrad̄en u OpenGL-u koristeći programski jezik C++. Korisnik može tipkovnicom...
Mateo Kutnjak Problem predikcije poze čovjeka uz dostupne podatke i infrastrukturu postao je rješiv modelima dubokog učenja. Model pješčanog sata sadrži povezane module koji komprimiraju i dekomprimiraju sliku rezidualnim blokovima i zasebnim slojevima konvolucije, maxpool-a i interpolacije te evaluiraju gubitak nekoliko puta kroz mrežu. Rezultantne mape za sve ključne točke nakon svake dekompresije daju vjerojatnost da se na danoj poziciji nalazi ključna točka. Istrenirana mreža prepoznaje...
Marin Mrčela Temelj su ovog rada radionice s edukacijskim robotima Lego Spike s kojih su prikupljeni podatci o postupcima rješavanja zadataka. Podatci su zatim obrađeni predstavljenim postupkom pretvorbe rješenja u tekstni ekvivalent. Rezultat obrade se zatim koristi za prikupljanje značajki radionice po učenicima i za automatsko ocjenjivanje rješenja. Promatra se utjecaj teksta zadatka na rješenja i česte pogreške u rješavanju. Prikupljene značajke se zatim koriste kao ulazni podatci u...
Žad Deljkić Ovaj rad opisuje dizajn sustava neovisnog o platformi koji omogućuje automatsku detekciju zloćudnih programa, ponovne uporabe dijelova programskog koda, statički povezanog koda treće strane te ranjivih funkcija u izvršnom kodu.
Jezgra sustava je algoritam za generiranje potpisa funkcija koji obuhvaća funkcionalnost te je otporan na nefunkcionalne promjene.
Sustav je implementiran za Common Language Infrastructure platformu te evaluiran kao sustav za prepoznavanje poznatih funkcija te...
Dominik Begić Otkrivanje i prepoznavanje prometnih znakova jedna su od popularnijih tema računalnog vida i obrade slika posljednjih godina jer imaju važnu ulogu u autonomnoj vožnji i sigurnosti prometa. Različite vrste prometnih znakova teško je prepoznati i klasificirati u lošijim uvjetima vožnje. U ovom radu potrebno je predstaviti metode za prepoznavanje i klasifikaciju temeljem algoritama strojnog učenja. Cilj je dizajnirati i implementirati sustav za prepoznavanje koji sa slike prepoznaje i...
Ivan Vučković Ovaj rad se bavi problemom prepoznavanja registarskih oznaka automobila u prometu snimljenih na foto aparatu. Cilj rada je predložiti i implementirati metodu koja rješava navedeni problem te prikazati rezultate dobivene provođenjem metode.
Zašto?
Sve je veći broj automobila na cesti i povećava se potreba za automatskim video nadzorom prometa, a prepoznavanje registarskih oznaka automobila je važan dio automatskog video nadzora prometa. Obično, kvaliteta kamera koje se koriste za...
Mate Gašparini Rukom pisani Booleovi izrazi sastoje se od niza gesti. Prepoznavanje izraza iz niza gesti potrebno je automatizirati radi lakšeg unošenja složenih izraza u memoriju računala. Rješenje izneseno u ovom radu temelji se na samoorganizirajućim i potpuno povezanim unaprijednim neuronskim mrežama učenim genetskim algoritmom. Dodatno, implementirano je mrežno sučelje za prikupljanje podataka za učenje te program za demonstraciju naučenog modela i dodatne vizualizacije. Postupak učenja...
Petar Afrić Rad se bavi prepoznavanjem rukom pisanih Booleovih izraza temeljem gesti. Željena funkcionalnost ostvarena je razlaganjem problema u potproblem grupiranja gesti u simbole, potproblem prepoznavanja simbola i potproblem prostornog parsiranja prepoznatih simbola. Za grupiranje i prepoznavanje se koriste umjetne neuronske mreže dok je za prostorno parsiranje razvijen prostorni parser. U sklopu rada razvijena je prototipna implementacija aplikacije za desktop i android okruženja.
Roko Marinović U ovom radu je prikazana i objašnjena tehnologija dubokih unaprijednih neuronskih mreža sa fokusom na konvolucijske neuronske mreže. Izrađena je konvolucijska neuronska mreža za više-klasnu klasifikaciju u programskom jeziku Python koristeći Keras biblioteku. Izrađena konvolucijska neuronska mreža je potom trenirana i testirana na skupu rukom pisanih brojeva MNIST. Na kraju rada dan je detaljan opis dobivenih rezultata.
Damir Kopljar U ovome radu opisane su osnovne značajke konvolucijskih neuronskih mreža. Zatim je detaljno opisan rad modela za detekciju objekata. U radu su opisana i dva korištena podatkovna skupa, jedan prikupljen u skupu rada i drugi umjetno generiran. Također objašnjena je i korištena programska biblioteka TensorFlow Object Detection kojom su izrađeni svi modeli u radu. Na samome kraju opisani su i prikazani dobiveni rezultati.
