| Abstract | Uslugama OTT-a dominira nekolicina jakih pružatelja navedenih usluga na svjetskoj razini. Oni imaju dominantan položaj na tržištima koja se temelje na podacima, kao što su tržišta usluge pretraživanja, e-trgovine, usluge u oblaku, društvene mreže, online oglašavanje itd. Navedeno dovodi do zabrinutosti u vezi s regulacijom u pogledu konkurencije, oko modela platforme i u smislu privatnosti, zbog intenzivnog korištenja podataka. Međunarodna priroda pružatelja usluga OTT-a također je u središtu pozornosti u svezi oporezivanja, kao i za velike korporacije u drugim industrijama, ojačane digitalnom prirodom aktivnosti. Konačno, budući da su tradicionalne telekomunikacijske tvrtke (operatori elektroničkih komunikacija) često vrlo glasne u vezi s OTT-ima, ključni regulatorni problemi uključuju i pitanje jednakih uvjeta za različite vrste pružatelja usluga kao i neutralnost mreže kako bi se osigurao relevantan okvir za napredak razvoja Interneta. Regulatori u Europi ozbiljnije shvaćaju temu usluga OTT-a, u odnosu na ostatak svijeta, što je vidljivo iz novčane kazne za uslugu „Google Shopping“, Appleov porez u Irskoj itd. Međutim, regulatori također moraju pronaći pravu ravnotežu kako bi izbjegli zagušenje inovacija. Europa je između ostalog postavila potencijalne globalne standarde s GDPR-om koji se odnosi na propise o zaštiti podataka krajnjih korisnika te napravila značajne poteze oko mrežne neutralnosti i oporezivanja (na temelju zemlje potrošnje, a ne zemlje podrijetla za e-trgovinu). No, unutar Europe postoje velike razlike, s vrlo različitim pozicijama ovisno o temama. Dok neke države traže stroga pravila, neke zauzimaju pragmatičniji pristup, često otvoren tržištu. Stoga su u predmetnom radu obrađene usluge OTT-a na način da su obrađeni odnosi operatora elektroničkih komunikacija i pružatelja OTT-a te utjecaj regulatornog okvira na usluge OTT-a u Europskoj uniji. Regulatorni okvir podrazumjeva obradu tema nadležnosti, samoregulacije, mrežne neutralnosti, zaštite krajnjih korisnika (zašita podataka) kao i područje od ekonomske važnosti za svaku državu odnosno naplatu poreza pružateljima usluga OTT-a. U svrhu boljeg razumjevanja predmetne tematike u radu su objašnjene detaljno usluge OTT-a te anketni podaci o korištenju usluga OTT-a koje je provedeno u Republici Hrvatskoj. |
| Abstract (english) | A number of global strong providers dominate in OTT services. They have a dominant position in data based markets, such as in search engines, e-commerce, cloud services, social networking, online advertising, etc. This leads to concerns about regulatory competition, platform modelling, and privacy due to the intensive data usage. The international concept of OTT service providers is also at the centre of attention especially regarding tax issues as it is at all corporations in other industries, strengthened by the digital nature of activities. Finally, since traditional telecommunication companies (ECS operators) are often very loud when it comes to OTTs, key regulatory issues also include the issue of equal conditions for different types of service providers as well as net neutrality to provide a relevant framework for the development of the Internet. Regulators in Europe are more serious about the OTT services than the rest of the world, as witnessed in the penalty for “Google shopping” service, Apple's tax in Ireland, etc. However, regulators must also find the right balance to avoid the congestion of innovation. Europe has, among other things, set potential global standards with GDPR regulation for end-user data protection and made significant moves regarding network neutrality and taxation (based on the country of consumption rather than e-commerce countries). Nevertheless, there are great differences in Europe, with very different positions depending on the topic. While some countries call for strict rules, some take a more pragmatic approach, often more open to the market. |
